Većina alergija razvija se u djetinjstvu, te je sklonost alergijama nasljedna.
Nije posve jasno zašto su alergije u porastu, pa postoji nekoliko teorija. Budući da je pokazano da alergične osobe češće žive u urbanim sredinama, nego u ruralnim područjima, čini se da pretjerana “sterilnost” prostora ili nedostatak kontakta s nekim alergenima u ranoj dobi, kada se razvija imunološki sustav, ima značajan utjecaj. Vjerojatno je važno što u gradovima djeca nemaju kontakt s domaćim životinjama, a previše su izloženi alergenima zatvorenog prostora, poput grinja iz kućne prašine ili dlakama kućnih ljubimaca (gdje je osobito agresivan alergen mačke). Osim toga pretjerana čišćenja kemikalijama i težnja sterilnom prostoru ne doprinosi fiziološkom sazrijevanju imunološkog sustava. Prema drugoj teoriji, smatra se da hrana siromašna masnoćama te dodaci brojnih aditiva i konzervansa u hranu mogu biti neki od uzroka.
Osnovna podjela alergija
Kad je riječ o alergijama razlikujemo dvije glavne vrste alergija, a to su sezonske alergije povezane s otvorenim prostorima i alergije povezane sa zatvorenim prostorima.
Alergije povezane s otvorenim prostorima obično traju kraće od onih koje uzrokuju alergeni u zatvorenim prostorima. Često se nazivaju sezonskim alergijama jer se mijenjaju sezonski.
Alergije povezane sa zatvorenim prostorima mogu se pojaviti u bilo koje doba godine, ali često su teže zimi kada mnogi ljudi provode više vremena unutra.
Što možete poduzeti ukoliko niste sigurni na što ste alergični?
Ponekad je lako pogoditi na što biste mogli biti alergični kao npr. cvjetanje ambrozije ili odlazak na prašnjavi tavan, no ukoliko niste sigurni što uzrokuje vaše simptome, možete se obratiti alergologu koji će vam pomoći utvrditi na što ste točno alergični, kako biste znali što trebate izbjegavati.
U sklopu pregleda liječnik može zatražiti od vas informacije o vašem dosadašnjem životu i povijesti bolesti u svrhu boljeg razumijevanja vaših simptoma i njihovih mogućih uzroka. Osim razgovora liječnik će vas pregledati obraćajući pri tom pažnju na vaš nos, grlo, oči , uši, prsni koš i kožu. Nakon toga može se po potrebi napraviti kožni test, provokacijski test , krvni test te spirometrija, kako bi se lakše utvrdio na što ste osjetljivi.
Kožni test je najbrži, najjednostavniji i najisplativiji način testiranja na alergene.
Provokacijski test – kod izvođenja ovog testa treba biti iznimno oprezan, budući da posljedice mogu biti vrlo ozbiljne , jer može doći do jakih alergijskih reakcija. Ovi testovi imaju osobitu vrijednost u dokazivanju alergije na lijekove.
Krvni test jest bitan za postavljanje konačne dijagnoze alergije, pri čemu se ovim testom utvrđuje cjelokupna količina imunoglobulina u krvi, i/ili se određuje specifični imunoglobulin za pojedine alegene.
Spirometrija je najčešća i osnovna pretraga za ispitivanje plućne funkcije, te predstavlja jednostavnu dijagnostičku metodu za dijagnosticiranje bolesti pluća i dišnog sustava.
Kada govorimo o liječenju alergije, važno je odmah napomenuti da se alergije ne mogu izliječiti, ali se postojećim lijekovima simptomi bolesti mogu ublažiti ili čak u potpunosti ukloniti.
Trajanje pregleda ovisi o vrsti testa koji će se koristiti. Pri pregledima koji uključuju slanje krvi na analizu, slijedi analiza rezultata prilikom koje se postavlja dijagnoza, te tumačenje uzroka alergije i po potrebi se prepisuju lijekovi. Ukoliko je već propisana terapija za uklanjanje simptoma alergija, ista se nakon pregleda prilagođava novonastalom stanju kako bi se suzbile alergijske reakcije.
